Što je MTPE i koje/čije mjesto zauzima u prevoditeljskoj djelatnosti?

Indyra

U posljednje vrijeme se sve češće susrećemo s još jednim akronimom u prevoditeljskoj industriji. To je MTPE ili machine translation post-editing, što bi značilo – uređivanje sadržaja nakon strojnog prijevoda. Prevoditeljske agencije u svijetu mijenjaju svoje strategije i računaju sa sve većim udjelom MTPE-a u svom cjelokupnom prometu. Stoga, cjenici prevoditeljskih agencija sadrže i cijene za ovakve usluge, a traže se i prevoditelji koji bi se isključivo bavili uređivanjem sadržaja nakon strojnog prijevoda. Ovaj trend je najrasprostranjeniji u azijskim zemljama – Japanu, Kini, Južnoj Koreji itd.

Kako strojni prijevodi (još uvijek) nisu dovoljno dobri, ne samo za objavljivanje, već i za razumijevanje određenog materijala, javila se potreba za uređenjem strojno prevedenog teksta.

MTPE lektor treba biti izvorni govornik ciljanog jezika, ali i da dobro poznaje izvorni jezik. Samo na taj način greške koje mašina napravi kada su u pitanju npr. faux amies, mogu biti otklonjene i sadržaj očišćen od nejasnoća. Dakle, profil lektora strojnog prijevoda mora biti isti kao i profil prevoditelja za određenu jezičnu kombinaciju. Kao što prijevodi mogu biti dobri ili loši, tako i lektoriranje strojnog prijevoda, ili MTPE, može biti kvalitetno ili ne, te se u tom smislu prave razlike i prilikom ugovaranja ovakve usluge:

  • Potpuna obrada teksta nakon strojnog prevođenja (ili full MTPE) podrazumijeva više vremena i pažnje uloženih u lektoriranje sadržaja.
    Cilj je objavljivanje prevedenog sadržaja;
  • Letimična obrada teksta nakon strojnog prevođenja (ili light MTPE) podrazumijeva brzo skeniranje sadržaja i letimične izmjene.
    Cilj je da se omogući razumijevanje sadržaja, koji nije neophodno gramatički i stilski uređen.

Osim gore navedenih razlika, možete naići i na sljedeću podjelu:

  • Lektoriranje strojnog prijevoda od strane jednog lektora.
    Ovako dobiven sadržaj bi bio razumljiv, ali ne i sasvim gramatički ispravan;
  • Lektoriranje strojnog prijevoda od strane dva lektora.
    Nakon dvostrukog lektoriranja, pretpostavka je da sadržaj može biti dovoljno kvalitetan da bi se objavio.

Dakle, prvi lektor izvrši letimičnu obradu teksta, a zatim drugi intervinira kao u slučaju konvencionalnog lektoriranja.

Ukoliko pretpostavimo da je cilj većine klijenata da dobiju dobar prijevod koji se može objaviti u klasičnom ili elektronskom formatu, potrebna je potpuna obrada teksta ili dvostruko lektoriranje nakon strojnog prijevoda. Je li u tom slučaju MTPE brži i jeftiniji proces od konvencionalnog prijevoda? Je li kvaliteta ista? Odgovori na ova pitanja su različiti.
Većina profesionalnih prevoditelja i lektora izbjegava MTPE. Na brojnim specijaliziranim forumima i platformama koje okupljaju prevoditelje možete čuti i pročitati da MTPE iziskuje više vremena i truda od prevođenja, a da se očekuje da cijena za uslugu bude bar upola niža. Također, ističe se da postoji velika mogućnost materijalnih grešaka koje mogu biti posljedica originalnog nerazumijevanja konteksta od strane „stroja“, a zatim predviđa konkretne jezične zamke od strane lektora.
Nasuprot takvom mišljenju, profesionalci zaduženi za tehnološki razvoj u prevoditeljskoj industriji smatraju da je MTPE budućnost i da to prevoditelji trebaju shvatiti što prije, kako bi svoje kompetencije prilagodili novim potrebama tržišta.
U kontekstu naše regije i jezika koji se ovdje govore, ova rasprava još uvijek nije previše aktualna, jer MTPE (makar službeno) još uvijek nije usluga koja se nudi, niti traži na našem tržištu. Navest ćemo nekoliko razloga za to:

  • Strojni prijevodi su još uvijek loše kvalitete kada je u pitanju hrvatski jezik i ostali regionalni jezici. Razlozi za to su gramatička kompleksnost i mala globalna zastupljenost ovih jezika.
  • Domaće tržište je u ovom smislu konzervativno, te lokalni klijenti traže konvencionalne prijevode.
  • Cijene prevoditeljskih usluga u regiji su znatno niže od istih u razvijenim zemljama, pa strani klijenti ne moraju dodatno snižavati svoje budžete predviđene za prevođenje.
Za sada su, dakle, Google translate i drugi strojni prevoditelji, samo prevoditeljski asistenti našim kolegama u Hrvatskoj i regiji, a ne i konkurenti čiji loše odrađen posao moraju ispravljati uz dosta truda i niske honorare. A hoće li se i kada će se to promijeniti, ostaje nam vidjeti.

Leave a Reply

Your message*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

*